Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

14. studeni - Svjetski dan šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti prvi puta je obilježen 1991. godine u organizaciji Internacionalne dijabetičke federacije (IDF) uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije. Od tada svake godine 14. studenog u cijelom svijetu provode se različite aktivnosti usmjerene na otkrivanje i liječenje šećerne bolesti.

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne stvara dovoljno inzulina ili kada tijelo nije u mogućnosti učinkovito koristiti postojeći inzulin u metaboličkim procesima, pri čemu dolazi do porasta šećera u krvi. Ovaj učinak kod nekontrolirane i neadekvatno liječene šećerne bolesti dovodi do promjena i oštećenja na brojnim organskim sustavima posebice na živčanom i krvožilnom sustavu. Navedene promjene mogu bitno umanjiti kvalitetu života ili ga čak ugroziti. No, ispravnim liječenjem i zbrinjavanjem, te redovitim praćenjem moguće je postići poboljšanje uspješnog liječenja i usporavanje nastanka komplikacija.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije govore kako u svijetu od dijabetesa boluje oko 200 milijuna stanovnika i kako se očekuje daljnji porast obolijevanja od ove bolesti u 21. stoljeću. 80% oboljelih od šećerne bolesti živi u nerazvijenim ili srednje razvijenim zemljama. Zbog svega toga potrebno je ostvariti punu suradnju i organiziranost ne samo bolesnika i liječnika, već i svih ostalih profesionalaca uključenih u otkrivanje i liječenje kao i farmaceutsku industriju koja je posljednjih desetljeća olakšala primjenu lijekova, njihovu učinkovitost kao i omogućila jednostavniju kontrolu šećera kod kuće. Zadaća programa Svjetske zdravstvene organizacije je prevenirati šećernu bolest gdje god je to moguće, a u slučajevima kada to nije moguće smanjiti komplikacije na najmanju moguću mjeru kao i postići što veću kvalitetu života oboljelih.

U tom smislu i bolesnici trebaju biti svjesni činjenice kako je veliki dio odgovornosti za liječenje na njima samima. Kako je način života izuzetno važan za uspjeh liječenja, oboljeli i njihove obitelji trebaju biti aktivni u samozaštiti i suzaštiti (loše liječenje i nebriga ubrzavaju nastanak komplikacija što onda narušava kvalitetu života sa posljedičnom invalidnošću pa i preranom smrti).

Prilog:

Autor:

Nikola Kraljik, dr. med.