Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

31. svibanj 2007.: Svjetski dan nepušenja

Okolina bez duhanskog dima

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana nepušenja upozorava na opasnosti uporabe duhana i na borbu Svjetske zdravstvene organizacije protiv epidemije pušenja. Promicanje okoline slobodne od duhanskog dima jedini je učinkoviti način zaštite ljudi izloženosti pasivnom pušenju.

Pušenje je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Polovica ljudi koja redovito puši umrijet će od posljedica pušenja, što čini oko 650 milijuna ljudi. Stotine tisuća ljudi koji nisu nikada pušili umire svake godine od bolesti uzrokovanih pasivnim pušenjem.

PASIVNO PUŠENJE

Kada su nepušači izloženi duhanskom dimu kažemo da puše pasivno. Ta izloženost je izraženija u zatvorenim prostorima. Ventilacija ne može ukloniti sav dim iz prostorija, a velika količina dima bude udahnuta prije nego što uđe u ventilaciju. Gotovo 700 milijuna djece u svijetu je izloženo duhanskom dimu, odnosno polovica ukupne populacije dječje dobi.

Pasivno pušenje na ljudski organizam djeluje podražajno, toksično i kancerogeno. Pasivni pušači imaju povećan rizik oboljevanja od bolesti dišnog i krvožilnog sustava. Nepušenje i prestanak pušenje "najpreventabilniji" su načini sprečavanja bolesti kao posljedica štetnosti pušenja. Zbog posljedica pušenja umire veći broj ljudi nego zbog alkoholizma, nesreća u prometu, zloporabe droga, ubojstava, samoubojstava i AIDSA ukupno.

Samo okolina bez dima predstavlja učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi. Za to je neophodno da države donesu zakone kojima će zabraniti pušenje u zatvorenim prostorima i na javnim mjestima. Prve takve zakonske odredbe je donijela Irska, a slijede je mnoge zemlje širom svijeta. Najveći protivnik ovakvih zakonskih zabrana je duhanska industrija.

POVELJA PROTIV PUŠENJA U EUROPI

• Čist zrak, slobodan od pušačkog dima, bitna je odrednica i temeljno PRAVO čovjeka na zdravlje i na nezagađen okoliš.
• Svatko ima PRAVO biti informirani o posljedicama pušenja.
• Svatko ima PRAVO na zrak slobodan od pušačkog dima na zatvorenim javnim mjestima, uključujući i javni prijevoz.
• Sva djeca i svi odrasli ljudi imaju PRAVO biti zaštićeni od promidžbe duhana i duhanskih prerađevina.
• Svaki djelatnik na radnome mjestu ima PRAVO udisati zrak nezagađen pušačkim dimom.
• Svaki pušač ima pravo na podršku i pomoć u nadvladavanju te štetne navike

ISTRAŽIVANJA O ŠTETNIM UČINCIMA PUŠENJA

Zbog posljedica na zdravlje pušenje je postalo jedna od najraširenijih socijalnih bolesti i svjetski javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija je 1990. donijela prvi akcijski plan borbe protiv pušenja. Zajedničkim naporima zdravstvenih i vladinih institucija posljednjih godina je izrazito smanjena ovisnost o pušenju u zemljama Zapadne Europe i SAD-u. U posljednjih 10 godina u SAD-u je prestalo pušiti preko 30 milijuna, a u Velikoj Britaniji preko 11 milijuna pušača.

ŠTETNI UČINCI PUŠENJA NA ZDRAVLJE KRONIČNIH PUŠAČA

Rizik obolijevanja je veći ako je pušenje udruženo s drugim rizičnim čimbenicima kao što su pušenje i dijabetes. Prema istraživanjima provedenim u SAD-u pušači 15 puta češće obolijevaju od karcinoma bronha, 9 puta češće od kroničnog bronhitisa i karcinoma larinksa, 6 puta češće karcinoma jednjaka, 4 puta češće od vaskularnih bolesti, te dva puta češće od koronarnih bolesti nego nepušači. Mnogim eksperimentalnim, kliničkim i epidemiološkim istraživanjima dokazana je uzročna veza između pušenja i malignih bolesti, a pojavnost raka u izravnoj je vezi s brojem popušenih cigareta. Rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, dušnica, pluća, probavnog sustava, gušterače, mokraćnog mjehura i bubrega mnogo se češće razvijaju kod pušača nego kod nepušača.

Preveli i uredili:

Barbara Ebling, dr. med.
Slađana Janjić, VMS